Evanđelje po Luki sa svom jasnoćom tvrdi kako je Marija začela po Duhu Svetom i potom rodila dijete Isusa. Stručno rečeno, Isus nije imao biološkog oca, nego je njegovo začeće plod posebnoga Božjeg zahvata. Stoga i u Isusovu rodoslovlju evanđelist Luka obazrivo navodi da je on bio, kako se smatralo, sin Josipov, (Lk 3,23).

U odlomku današnjeg prvog čitanja imamo apostolsko pismo sastavljenu na skupu koji se tradicionalno naziva Jeruzalemskim saborom. Na tom saboru govorili su Petar, Pavao, Barnaba i Jakov te su na koncu na prijedlog Jakova predstojnika jeruzalemske zajednice donijeli odluku.

Pripremajući se za blagdan Velike Gospe neka nam bude na poticaj u našem razmišljanju dio iz propovijedi mons. Marina Barišića, splitsko-makarskog nadbiskupa, koju je održao na Veliku Gospu u Sinju 15. kolovoza 2010. Godine

„Naša majka Marija, danas nas pohađa i susreće u našoj zemaljskoj stvarnosti. Svjesni smo koliko nam u svagdanjem životu znače pohodi ipozdravi: Oni unose radost, oslobađaju od osamljenosti, stvaraju zajedništvo, obnavljaju nova obzorja, potiču, ohrabruju, nadahnjuju, jednostavno rečeno: Pohodi život znače.

U misi Vazmenoga bdijenja ovo godine čita se odlomak iz Evanđelje po Luki (Lk 24,1-12), a na danjoj uskrsnoj misi odlomak iz Evanđelja po Ivanu (Iv 20, 1-9).Oba odlomka naravno govore o Isusovu uskrsnuću. Čitatelja ponekad mogu zbuniti razlike u tim tekstovima.

Opis stvaranja žene od muškarčeva rebra u Knjizi postanka jedna je od najljepših slika bračnog zajedništva. Biblija, a na poseban način biblijska prapovijest, o temeljnim odrednicama ljudskoga bića govori rječnikom jednostavnog pripovijedanja s dubokim i snažnim porukama. Tako je i s temom braIzjava „Nije dobro da čovjek bude sam“ izlazi iz samih Božjih usta.